veliko mi je zadovoljstvo bilo napraviti prvi foto-filmic na temu YU-AS KLUBA (1964.-1991.) koji se sastoji od 162 poprilicno citro-nostalgicne fotografije....ovo je prvi uradak na you tube po pitanju yu as kluba ali ne i zadnji dugacka je citro povijest na ovim prostorima i vec odavno je zasluzila da i u ovom formatu bude na netu
http://www.youtube.com/watch?v=UGDjBd340rw
YU-AS bila je oznaka za Yugoslaviju i AS za Amije i Spačeke, budući da su DS vozili rijetki u to doba (estrada, vojna lica, arhitekti i sl.) dok GS i CX nisu još ni postojali.
YU-AS bio je jedan od najstarijih klubova na svijetu, osnovan je daleke 1965. u Beogradu na poticaj nekoliko ljudi iz servisa i obožavatelja tih Citroëna.
Bilo je to doba bez mobitela, interneta, faxova kada su pismo, telegram i žičani telefon bili jedina sredstva komunikacije, a 6V /16 KS Citroëni silazili s traka tvornice Tomos iz Kopra te krasili auto-salone raznih gradova i bili dio prometnih gužvi.
Tomos je imao u svakom vozilu 38% svojeg učešća i odlično je surađivao s Citroënom-Paris.
Yugoslavija je bila 8. interesno područje Citroëna:
Broj proizvedenih Citroëna godišnje:
1. Španjolska 34.700
2. Njemačka 29.200
3. Švicarska 25.600
4. Nizozemska 25.000
5. Belgija 23.600
6 Italija 20.600
7. Argentina 16.000
8. Yugoslavija 4.500
Podaci za 1970. godinu :
Dakle još u doba proizvodnje ti ljudi prepoznali su specifičnost Citroënovih vozila i odlučili napraviti klub. Govoriti o djelovanju YU-AS kluba znači razumijevati to vrijeme i niz okolnosti specifičnih za to doba.
Klub je djelovao na neprofitabilnoj bazi, a glavna osoba koja je 10 godina pokretala, animirala, koordinirala i upravljala radom kluba bio je beogradski intelektualac i novinar Pavle Kićevac (vidi sliku).
Listajući materijale iz tog doba dobiva se dojam da se radilo o osobi iznimno velike energije, altruizma, idealistu i humanistu tj. čovjeku koji je dugi niz godina držao jednu notu pravednosti i prijateljstva koja je činila atmosferu kluba na zadovoljstvo članova.
Pavle je bio "katica za sve"- predsjednik kluba, glavni urednik klupskih novina i potpisnik žiro računa (a i veliki dio tajničkih poslova obavljao je upravo on).
Prvi broj klupskih novina izašao je 1970., dakle pet godina poslije formiranja kluba, i po mom mišljenju novine su napravljene i opstale su upravo zahvaljujući njegovoj novinarskoj profesiji (znao je cijeli proces stvaranja jednog takvog lista).
Iste novine proglašene su sa strane Citroën-Parisa kao najljepše klupske novine a YU-AS kao najaktivniji Citroën klub.
List je izlazio tri puta godišnje i bio je jedini medij koji je povezivao članove, donosio je klupske i tehničke članke, pisalo se o novitetima toga doba npr. uskoro u prodaji GS ili počinje proizvodnja Spačeka s motorima od 32 KS .
I jedan kuriozitet: riječka sekcija je 1969. (dakle prije klupskog lista) tiskala prvi broj sekcijskih novina čiji drugi broj nažalost nikad nije izašao..
Dakle, klub je administrativno bio u Beogradu i imao je jedan veliki klupski susret godišnje.
Prvi neslužbeni susret bio je 1964. g. u Zavrhu kraj Maribora. Zatim je iduće godine susret organiziran u Beogradu kada je osnovan i YU-AS i od tada se službeno broje susreti:
1965. Beograd 120 Citroëna
1966. Kopar 126
1968. Sarajevo 68
1969. Novi Sad 148
1970. Vrnjačka Banja 269
1971. Krapinske Toplice 133
1972. Skopje 88
1973. POREČ 750
1974. Pohorje 140
1975. Šibenik 190
1976. Šibenik
1977. Kopar
1978. Tučepi
1979. Šibenik
1980. Lanterna
1981. Rovinj
1982. Baško Polje
1983. Kanegra
1985. Novi Vinodolski - Zagori
1986. Novi Vinodolski - Zagori
1988. Novigrad
1989. Pula
1990. Umag (Kanegra)
1991. Novigrad
Nemam podatke za daljnje godine, isto tako fotke koje ćemo moći vidjeti prate susrete od 1969. jer prije nije bilo novina a novine su mi jedina baza za fotke.
Klub je imao odličnu suradnju s Tomosom koji je 1972. udružio snage s Iskrom i Citroënom iz čega je nastao CIMOS, i potpisan ugovor na 5 godina međusobne suradnje. Na susrete je dolazio i predstavnik Citroëna (tada za područje Balkana) koji je npr., 1971. u Krapinske Toplice dovezao SM na predstavljanje i test vožnje.
Klub je imao svoje sekcije po gradovima (minimalno 20 ljudi moglo je stvoriti sekciju) prva osnovana bila je riječka sekcija, zatim Novi Sad, Sarajevo, Zagreb, Skopje, Maribor ,Pančevo, Kopar, Titove Užice.
Bilo je i mini susreta koje su radile pojedine sekcije, zatim zajedničkih izleta između sekcija, putovanja u Mađarsku itd.
Vrhunac kluba i ono što će zauvijek biti upisano zlatnim slovima u povijesti Citroëna je 1973. godina i organizacija 1. SVJETSKOG SUSRETA CITROËNA u POREČU...750 Citroëna iz 18 država ...susret je bio odlično organiziran s tiskanim publikacijama, a interesantan je bio spoj hippy kulture tj. spačekista iz Europe i asovaca koji su bili u najlon košuljama i odijelima.