Automobili iz sintetičkih materijala

[Boxer]

“Vjeverica”, odnosno “Bjelka”, kako su je zvali u Sovjetskom Savezu, bio je malen automobil, čvrste građe, dugačak 3,35 metara, kojega je 1957. godine konstruirala jedna tvornica motora na Uralu, a izrađen je vjerojatno u velikoj seriji (podatke o proizvodnji u Sovjetskom Savezu i danas, dugo nakon njegova raspada, teško je točno utvrditi).


Vrata za ulaz na stražnja sjedala “Bjelke” bila su na desnoj strani vozila, dok se do prednjih sjedala dolazilo podizanja prednjeg dijela karoserije[/size]Novi sovjetski automobil, težina 730 kg, najveće brzine 96 km/h, s potrošnjom od 4,1 litre na sto prijeđenih kilometara, s dvocilindričnim, zrakom hlađenim motorom obujma 481 kubičnih centimetara, ugrađenim u stražnjem dijelu automobila, s četverobrzinskim mjenjačem i diferencijalom u jednom bloku, razvijao je 20 konjskih snaga, što je zaista vrijedno spomena za tako maleno vozilo. “Vjeverica” je imala male, ali široke gume koje dobro drže i na mekanom tlu.
Ipak, najzanimljivije na tom automobilu bila je njegova karoserija - naime, bila je izrađena od sintetičkog, plastičnog materijala.


[/size]

Prvi norveški serijski proizvedeni plastični osobni automobil zvao se “Troll” i bio je oku mnogo ugodniji od sovjetske “Vjeverice”

[/size]

Nisu samo Sovjeti proizvodili plastične automobile. Prvi serijski proizvedeni osobni automobil u Norveškoj, s karoserijom iz sintetičkog materijala, zvao se “Troll”. Karoserija mu je bila okuugodnoga oblika. Pogonio ga je dvotaktni “Gutbrod” motor od 30 KS, s nevjerojatno niskom potrošnjom benzina od oko 5 litara na 100 kilometara. Najveća brzina koju je dosezao bila je 130 km/h. Njegov konstruktor Per Kohl-Larsen proizvodi u početku samo “seriju” od jednog automobila na mjesec, koju želi u najkraće vrijeme povećati na produkciju - jedno vozilo dnevno.
Njemačka tvornica “Dannenhauer” iz Stuttgarta izradila je 1956. godine vrlo rijetko vozilo - “DKW Monza”, sportski automobil, dvosjed, s karoserijom od fiberglasa. Stjenka karoserije bila je debela samo 2,5 mm, pa je vozilo bilo za 150 kilograma lakše od modela s metalnom karoserijom.

[/size]

Njemački “DKW Monza” imao je plastičnu karoseriju debljine samo 2,5 milimetra, koja mu je omugućila niz brzinskih rekorda

[/size]

Automobil je najprije nazvan “Solitude”, a svoj konačni naziv dobio je nakon nekoliko brzinskih rekorda postignutih na autodromu Nazionale Monza u Italiji. U FIA klasi G, “DKW Monza”, odnosno “Solitude”, postavio je nekoliko novih rekorda, među njima i onaj u neprekidnoj 48-satnoj vožnji s prosječnom brzinom 140.961 km/h, zatim je 10.000 kilometara prešao prosječnom brzinom od 139.453 km/h, a 72 sata je vozio s prosječnom brzinom od 139.459 km/h. Ukupno je do kraja 1958. proizvedeno samo oko 230 ovih automobila jer je karoserija iz sintetičkoga materijala, usprkos svojim očiglednim prednostima, bila preskupa za veliku serijsku proizvodnju.

[chaos]

[dmj]

Ford je već mnogo ranije bio ondje.

http://is.gd/dAsmci

A prvi velikoserijski model bio je Chevrolet Corvette. Manjih proizvođača modela od fiberglasa bilo je na tone, pogotovo u SAD:

http://www.forgottenfiberglass.com/

[krntija]

    Malo masovnije se plasticnjake za sire narodne mase pocelo tek proizvodit 1955. u DDR-u i to samo zbog razloga jer lima za karoserije nije bilo , barem ne za najjeftinije aute!
Bio je to prethodnik Trabanta, meni jako drag i zanimljiv autic IFA P70, a radio se kao limuzina, karavan i Coupe!!

http://de.wikipedia.org/wiki/AWZ_P70

[dmj]

Ja se ne usuđujem više spominjati Trabanta u pozitivnom kontekstu na ovom forumu, znam kaj je bilo kad sam zadnji puta napisao da je to bio jedan od tehnološki najnaprednijih automobila svog vremena... 

[krntija]

Ja se ne usuđujem više spominjati Trabanta u pozitivnom kontekstu na ovom forumu, znam kaj je bilo kad sam zadnji puta napisao da je to bio jedan od tehnološki najnaprednijih automobila svog vremena... 

    Samo napred sa svojim stavovima kolega, kaj te briga ak se nekom ne dopadaju, pa necemo se savijati ko travka na vjetru da se nekom toboze ne zamjerimo!     Forum je ovo, svako ima pravo iznijet i branit svoj stav, a naravno da je Trabant vrijedan paznje u svakom pogledu, komad povijesti u automobilizmu i to dosta velik bar za Njemce !!

[Ante V8]

Popriličan je trag ostavio ,pogotovo u "istočnom bloku" .Trag dima definitivno ,ali mali"smrdljivac" je skroz barem meni simpa auto. Mislim da ih dan danas koriste neke zemlje za trke,što su mi totalna fora.

[tomtom]

Jel ovo plastikaner?

[johnny02]

plasticni mini ,  Mini Cord  radio od 1991 do 1995 u Venezueli.mehanika je preuzeta od rovera. Napravljeno ih je 1.309. Osim osnovnog modela Cord SB, bio je tu i Cord DB sa klimom, kozom....

[Mahatma Gadhni]

Ford je već mnogo ranije bio ondje.

http://is.gd/dAsmci

To je Hemp Car? (Iako je konoplje imao u tragovima).

[Boxer]

Ja se ne usuđujem više spominjati Trabanta u pozitivnom kontekstu na ovom forumu, znam kaj je bilo kad sam zadnji puta napisao da je to bio jedan od tehnološki najnaprednijih automobila svog vremena... 

Tako je i meni kad spomenem AlfaSuda a auto je bio 20 godina ispred svega što se proizvodilo, neki ga dan danas nisu dostigli...

[dmj]

Jel ovo plastikaner?




Je... Kad sam bio klinac i prvi turist s Espaceom je došao na Lošinj, sjećam se da smo imali neki magnet i pokušali postići da se primi bilo gdje na autu... Neuspješno.

[dmj]

To je Hemp Car? (Iako je konoplje imao u tragovima).

Da. Zovu ga i Soya Car.

[dmj]

Tako je i meni kad spomenem AlfaSuda a auto je bio 20 godina ispred svega što se proizvodilo, neki ga dan danas nisu dostigli...

U nekim stvarima definitivno jest, slažem se. Zapravo mu je jedini tehnološki pandan, odnosno automobil iz tog vremena i klase koji je nosio toliko sjajnih i inovativnih konstrukcijskih rješenja, bio Citroen GS. No zanimljivo, obje tvrtke, u kojima su tada još glavnu riječ vodili tehničari i konstruktori, a ne računovođe (jedan od ključnih razloga zašto su mi te dvije potpuno različite, ali genijalne marke najdraži velikoserijski proizvođači automobila) su propustile uočiti dolazak novog vremena i trenda, najavljenog s Renaultom 16 i Simcom 1100. Premda su i Alfasud i GS po liniji lakoćom mogli imati peta vrata (i dobili su ih kasnije), u oba slučaja je inženjersko razmišljanje prevladalo i radi veće strukturne čvrstoće karoserije imali su klasične prtljažnike. Te im je tehnološki u svakom pogledu inferiorni i nekoliko godina kasnije predstavljeni Golf opalio po pet-šest šamarčina i poslao u magareću klupu.

[dmj]

Da se malo vratim Trabantu. Često se spominje ta teza, i ja sam je koristio u člancima, kako je razlog za upotrebu duroplasta kod Trabanta bila nestašica metala u DDR-u, no to je samo dio priče. Zapravo je između dva rata DKW eksperimentirao s plastičnim masama, od F4 nadalje koristio ih sve više za unutrašnje, kasnije i vanjske dijelove, a već su oko 1940. imali i čitave plastične prototipove. Velik dio tehnologije i ljudstva iz tih projekata upotrijebljen je u razvoju Trabija.