bilo smo u muzeju starih komjutera u rijeci.....

Znameniti francuski pisac avanturistièkih i znanstvenofantastiènih romana Jules Verne (1828.-1905.) posvetio je Pazinskoj jami i Kaštelu glavnu dramaturšku ulogu u svome romanu Mathias Sandorf (1885.).
U tome romanu maðarski grof Mathias Sandorf biva otkriven za urotu protiv Austrougarske monarhije, sproveden u pazinski Kaštel te pred vojnim sudom osuðen na smrt. Sandorf bježi iz Kaštela spustivši se niz liticu Pazinske jame u ponor, te nošen nabujalom Pazinèicom istarskim podzemljem stiže do Limskog kanala i Rovinja.
Avanture grofa Sandorfa nastavljaju se u romanu širom Mediterana: do Dubrovnika, Boke Kotorske, Sicilije, Gibraltara, Monte Carla i afrièke obale.
Jules Verne nikada nije bio u Pazinu i Istri, ali detaljne opise Pazina, Kaštela i jame preuzima iz putopisa svoga sunarodnjaka Charlesa Yriartea Obale Jadranskoga mora, a fotografije dobiva od tadašnjeg gradonaèelnika Pazina, Giuseppea Cecha.
Prema romanu Mathias Sandorf izvoðene su kazališne predstave u Francuskoj, Njemaèkoj i Americi, a snimljene su i tri filmske adaptacije: 1920., 1963. i 1980. godine. Verneovi opisi Pazinske jame potakli su èuvenog francuskog speleologa Edouarda Alfreda Martela da u tri navrata od 1893. do 1897. doðe u Pazin istraživati pazinsko podzemlje.
1998. godine u Pazinu je osnovan Jules Verne klub koji organizacijom kulturno-turistièke manifestacije Dani Julesa Vernea u lipnju, Festivalom fantastiène književnosti u kolovozu, i nizom drugih aktivnosti popularizira djela ovog pisca, te širom svijeta afirmira Pazin kao grad Julesa Vernea.
Copyright
http://www.pazinska-jama.com |


[/img]