Aparat za varenje

[Ivan L]

... Primjerice, lemljenje nije zavarivanje, jer kod lemljenja nema miješanja osnovnog i dodatnog materijala...

Netocno. Prilikom spajanja materijala A i materijala B lemljenjem dolazi do difuzije lema u materijal A i materijal B sto pokazuje da ima mijesanja osnovnog i dodatnog materijala, ali ne kao kod klasicnih postupaka zavarivanja.

[KIZO RI]

Ako se dobro zavari nije bitno da li je vareno ili zavareno ida li je vto varioc ili zavarivaè. AJMO LJUDDIIIIIIIIIIII

[AlfaZD]

http://www.trekearth.com/gallery/Middle_East/Qatar/photo111109.htm

http://www.solarnavigator.net/images/welding_sparks.jpg

[kile]

Evo još jedne umjetnièke  (ŠVASAM nosaè motora).
Sorry na OT.

[sonny]

Odlièno si ti to zašvasao, ali si nažalost upotrijebio premekane nosaèe.... Odnosno gume su premekane...... Trebalo bi tražiti tvrðe..... U biti veæ smo ih našli  :D  :D  :D

[kile]

To su originalni nosaèi skinuti sa 2.2 rekorda.

[Renegade]

----

[driver_8]

Prvo da razjasnimo da plin u zavarivanju nije namjenjen za hladenje nego za stvaranje zaštitne atmosfere oko taline (rastopljenog metala) i tako sprjecavanja kontaminiranja zavara plinovima iz okoline dok se zavar ne ohladi.Kao što si spomenuo,umjesto zaštitnog plina postoji i varijanta koja koristi žicu punjenu mješavinom(FCAW) koja prilikom izgaranja stvara plin i ostavlja naslage na varu (trosku) koja sa potom lako cisti nakon što se zavar ohladi,u biti vrlo slicno REL postupku (sa obloženom elektrodom).Postupak se inace najviše koristi pri zavarivanju konstrukcija na otvorenom ili na mjestima gdje kretanje zraka sprecava uporabu poznatog nam MIG/MAG postupka (Ar,CO2).E sad,je li stvar dobra za limariju?Po meni nema prednosti pred MAG-om (CO2)u zatvorenoj radionici i korisniji je u zavarivanju debljih obradaka.Puno bi pomoglo da si naveo tip aparata,žice,a najbolje i koju sliku zavara.Iz toga se može lako vidjeti u cemu je problem.To što zavar ne ispada lijepo te ne smije obeshrabriti jer sve zahtjeva odredenu praksu,a MAG(CO2) je dobro mjesto za nauciti. :palac:

Evo ga,Herkules,danas sam vadio jedan hrdavi puknuti vijak pa sam zavario maticu sa stražnje strane na ostatak vijka i odšarafio sa stražnje strane,malo sam vježbao i skužio da cesto treba kefati taj prašak koji se nakupi na varu da bi se uspostavio kontakt...treba vježbati.

Komande na njemu su;donji desni žuti prekidac je za ukljucivanje,lijevo do njega je bijeli prekidac MIN/MAX s kojim se biraju od dvije jacine struje za zavarivanje,lijevo gore je okrugli crveni potenciometar za regulaciju brzine izlaženja žice za zavarivanje iz pištolja,desno je mjerni instrument.
Crvena LED prikazuje ukljucenost uredaja,žuta LED se pali kada pregori osigurac.

   Mislim uzeti isti takav, ako ga naðem  :roll. Pa imam par pitanja.

Šta znaèi ovo veæa i manja struja? Kad se zavaruje s jednom, a kad sa drugom?

Koliko se može variti konstantno, a koliko treba pustiti da se hladi ureðaj?

Kolika žica treba, i koja je ovo žica unutra?

Moram pokrpat podove.

[car f@n]

Mislim da debljina lima odreðuje jaèinu struje... :)

Nego tema vam je super...  :roll

[driver_8]

Ovaj isto koristi punjenu žicu, al èini mi se jaèi, ne razumijem se toliko u oznake. Je li to dovoljno za limariju, ništa previše, samo zakrpe na podovima.

http://www.servus.hr/varstroj/Varmig1600p.html

[car f@n]

Intermitencija.
Što je to?  :?

[covjek]

Bilo je veæ govora o definiciji intermitencije u ovom topicu par stranica iza.Malo pretraži,sigurno budeš našao.

[sonny]

Intermitencija govori kojom maksimalnom strujom možeš raditi a da ne doðe do pregrijavanja ureðaja..... Mjeri se u vremenskom periodu od 10 min..... Primjerice ukoliko je intermitencija 100A na 20% to znaèi da možeš zavarivati strujom od 100A u razdoblju od 2 minute, dok  se preostalih 8 minuta ureðaj mora hladiti.....
Ukoliko smanjiš struju zavarivanja, intermitencija raste.... Primjer je na slikama prije.... 95A na 20% te 35A na 100%......
Za nekavo normalno zavarivanje ( tu i tamo ) oko kuæe i auta, MIG/MAG postupkom, dovoljno je kupiti ureðaj sa cca 120-150A pri 40-60% intermitencije..... Da širok je raspon, ali neka se svatko pronaðe u njemu..... Naravno što je veæa maksimalna struja pri veæoj intermitenciji, to je ureðaj naravno i veæi i skuplji ( ukoliko ne prièamo o invertorima, ali to je poglavlje za sebe ).....
Raditi æe naravno i ureðaji sa manjom intermitencijom, samo je pitanje koliko dugo......

... Primjerice, lemljenje nije zavarivanje, jer kod lemljenja nema miješanja osnovnog i dodatnog materijala...

Netocno. Prilikom spajanja materijala A i materijala B lemljenjem dolazi do difuzije lema u materijal A i materijal B sto pokazuje da ima mijesanja osnovnog i dodatnog materijala, ali ne kao kod klasicnih postupaka zavarivanja.

Nisam ovo vidio prije....
Kod lemljenja ne dolazi do miješanja materijala A i B....
Kod lemljenja dolazi do tzv "sidrenja" lema u materijalu A i B uslijed neravnomjernosti površine materijala......

[Ivan L]

Mozda je moj problem sto se "prestrucno" izrazavam i sto na problem gledam  do najsitnijeg detalja. Kad imas zahtjevnog profesora na faksu neke stvari ne zaboravljas lako, a znam i sto sam vidio na laboratorijskim vjezbama pod mikroskopom.

Osobito kod tvrdog lemljenja  (lemovi koji imaju taliste vise od 400 ºC) dolazi to difuzije spajanih povrsina. Rijec difuzija je upotrebljena da bi istaklo da to nije obicno mjesanje tj. rijec difuzija znaci sporo prodiranje jednog materijala u drugi. Samim time sto sporo prodire ta mjesavina materijala je skoro zanemariva, ali ona ipak postoji. Za cvrstocu lemljenog spoja nije dovoljno samo sidrenje u hrapavostima povrsine vec i pojava sila difuzijskog vezivanja i adhezije (privlacenja) dvaju razlicitih materijala.

Vjerujem da je ovo vecini nepotrbno znati da bi kvalitetno lemili ali zasto ne znati sitnicu vise.

[PREDSJEDNIK]

Prvo da razjasnimo da plin u zavarivanju nije namjenjen za hladenje nego za stvaranje zaštitne atmosfere oko taline (rastopljenog metala) i tako sprjecavanja kontaminiranja zavara plinovima iz okoline dok se zavar ne ohladi.Kao što si spomenuo,umjesto zaštitnog plina postoji i varijanta koja koristi žicu punjenu mješavinom(FCAW) koja prilikom izgaranja stvara plin i ostavlja naslage na varu (trosku) koja sa potom lako cisti nakon što se zavar ohladi,u biti vrlo slicno REL postupku (sa obloženom elektrodom).Postupak se inace najviše koristi pri zavarivanju konstrukcija na otvorenom ili na mjestima gdje kretanje zraka sprecava uporabu poznatog nam MIG/MAG postupka (Ar,CO2).E sad,je li stvar dobra za limariju?Po meni nema prednosti pred MAG-om (CO2)u zatvorenoj radionici i korisniji je u zavarivanju debljih obradaka.Puno bi pomoglo da si naveo tip aparata,žice,a najbolje i koju sliku zavara.Iz toga se može lako vidjeti u cemu je problem.To što zavar ne ispada lijepo te ne smije obeshrabriti jer sve zahtjeva odredenu praksu,a MAG(CO2) je dobro mjesto za nauciti. :palac:

Evo ga,Herkules,danas sam vadio jedan hrdavi puknuti vijak pa sam zavario maticu sa stražnje strane na ostatak vijka i odšarafio sa stražnje strane,malo sam vježbao i skužio da cesto treba kefati taj prašak koji se nakupi na varu da bi se uspostavio kontakt...treba vježbati.

Komande na njemu su;donji desni žuti prekidac je za ukljucivanje,lijevo do njega je bijeli prekidac MIN/MAX s kojim se biraju od dvije jacine struje za zavarivanje,lijevo gore je okrugli crveni potenciometar za regulaciju brzine izlaženja žice za zavarivanje iz pištolja,desno je mjerni instrument.
Crvena LED prikazuje ukljucenost uredaja,žuta LED se pali kada pregori osigurac.

   Mislim uzeti isti takav, ako ga naðem  :roll. Pa imam par pitanja.

Šta znaèi ovo veæa i manja struja? Kad se zavaruje s jednom, a kad sa drugom?

Koliko se može variti konstantno, a koliko treba pustiti da se hladi ureðaj?

Kolika žica treba, i koja je ovo žica unutra?

Moram pokrpat podove.

NEMOJ TO KUPOVATI!

TO JE KINESKI BOFL! :-o

Kao prvo žica je skupa, zatim pogonski sklop za žicu ima preslab elektromotor i žica stalno zapinje. Treba stalno držati kabel pištolja ravno da žica ipak izlazi. Zatim problem je da zavarivanje nastupa odmah èim se dotakne površina, dakle onaj crveni taster na pištolju služi samo za pogon žice dok kod pravoga aparata za zavarivanje zavarivanje poèinje tek pritiskom na taster pištolja. Zatim na varu se nakupi crnilo koje treba šlajfati rotir èetkom. Jedina prednost je što je mali ureðaj, lako prenosiv i ne treba bocu jer ima specijalnu žicu sa praškom.

U svakom sluèaju razoèaranje! :cry: